Dejan Lučka | O društvenim i pravnim temama
Ministarstvo pravde, koje je predlagač izmjena Krivičnog zakonika, nije dalo obrazloženje i razloge zašto Zakon o zaštiti od klevete, koji je u primjeni u Republici Srpskoj, nije dovoljan za efikasnu zaštitu ugleda i časti građana.
Prije petnaestak dana banjolučki Osnovni sud je u prvostepenoj presudi odlučio da Milorad Dodik, bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH, nije kriv za klevetu upućenu prema Tanji Topić, analitičarki iz Banje Luke. Ipak, lada se uzmu sve okolnosti nastanka izjave g. Dodika i činjenice u vezi sa njom, jasno je da je došlo do klevete na račun Tanje Topić.
Prije više od jednog stoljeća, dana 1. decembra 1918. godine jugoslovenska ideja se napokon ovaplotila kroz rađanje samostalne i nezavisne države. Prošle su 104 godine od stvaranja države u kojoj su ostvarene ideje velike Hrvatske, velike Srbije, velike Bosne i i velike Slovenije i u kojoj su skoro svi Bošnjaci, Srbi, Slovenci i Hrvati živjeli u jednoj državi.
U javnosti se proteklih par sedmica gorljivo priča o tome da će se u Krivični zakonik Republike Srpske vratiti krivično djelo klevete. U skladu sa tim najavama postavlja se više pitanja. Da li nam je potrebna kleveta u Krivičnom zakoniku? Postoji li svrha njenog vraćanja pod krivičnopravno okrilje? Kakvi su međunarodni standardi slobode izražavanja u ovom pogledu? Pa da krenemo, i to prvo sa pregledom trenutnog položaja klevete u pravnom sistemu Republike Srpske.
Već godinama se u izbornom procesu dešavaju kršenja zakona i različite malverzacije, od onih koje su manjeg obima do ozbiljnih krivičnih djela. Građanin se u sijasetu propisa teško može snaći kome, šta i kako treba da prijavi, pa u tom smislu evo i kratkog vodiča na šta to treba da se obrati pažnja.
