Preminula Ruth Bader Ginsburg – žena koja je uvela revoluciju u američko pravo

Kolumna koju sam napisao za magazin BUKA

Kolumna je dostupna na sljedećem linku: Ruth Bader Ginsburg – žena koja je uvela revoluciju u američko pravo

U Americi je u osamdeset sedmoj godini života preminula Rut Bejder Ginsburg (Ruth Bader Ginsburg: RBG), sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država i jedna od najvećih svjetskih pravnica i boraca protiv diskriminacije u bilo kom pogledu, aktivistkinja za prava žena i generalno ljudska prava u XX i XXI vijeku.

U Americi, Rut je bila pravni autoritet, ali ujedno i pop ikona. Čak je, zbog oštrog branjenja svojih stavova i neslaganja, dobila i nadimak  „Notorious R.B.G.” (prema reperu koji je imao buran život, a koji se nazivao Notorious B.I.G.).

Život i karijera

Rođena je u Njujorku, a vaspitana je u skladu sa jevrejskom tradicijom, te je još kao dijete učila hebrejski jezik. Međutim, napustila je praktikovanje religije, zato što nije smjela da se pridruži minyánu (grupi muškaraca koji obavljaju određene vjerske rituale) da bi oplakivala majčinu smrt kada je imala 13 godina.

Kroz život se konstantno susretala sa diskriminacijom i predrasudama zbog svog pola, pa je poznato da ju je bivši dekan Pravnog fakulteta Harvard Ervin Grisvold, zajedno sa ostalim koleginicama, pitao kako mogu opravdati to što su zauzele mjesto na Pravnom fakultetu nekom muškarcu, dok ju je sudija Feliks Frankfurter, odbio uzeti za pripravnicu jer je bila žena.

Studirala je prava na Harvardu i Kolumbiji, gdje je bila najbolja u svojoj generaciji. Udala se za Martina Ginsburga, kolegu sa studija koji se kasnije bavio poreskim pravom. Još za vrijeme studija, Martinu je dijagonstifikovan rak, te je Rut uzimala bilješke za njega, pisala i pregledala pravne članke, a ujedno i odgajala njihovo dijete, dok je učila onda kada su svi ostali spavali, tokom noći.

Od 1963. do 1972. bila je profesorka na Rutgersu, a zatim je od 1972. do 1980. predavala na Kolumbija univerzitetu. Od sedemdesetih godina XX vijeka počinje da aktivistički radi u Američkoj uniji za građanske slobode, gdje i pokreće Projekat za ženska prava. Sudjelovala je u više stotina slučajeva povezanih sa polnom diskriminacijom i rodnim predrasudama, te je neumorno radila na mijenjanju diskriminišućih zakona i praksi.

Kao vođa Projekta za ženska prava, pred Vrhovnim je sudom zastupala šest slučajeva rodne diskriminacije, u kojima je izvojevala pobjedu u pet, sa snažnom argumentacijom o neustavnosti diskriminacije. U određenim predmetima se borila i za ravnopravnost muškaraca. Tako je u predmetu Weinberger protiv Wiesenfelda, predstavljajući udovca koji nije mogao dobiti socijalna davanja nakon što mu je žena umrla pri porođaju, dokazala da i muškarci mogu biti diskriminisani zbog svog pola.

Tokom svoje karijere posebno je insistirala na tome da postoji diskriminacija žena i da ta diskriminacija krši američki Ustav. Njen glas je bio ključan u istorijskim presudama kojima se borilo protiv diskriminacije, obezbjeđivala jednaka prava za žene, kao i dobijala prava za LGBT zajednicu.

Pop ikona i role-model

Bila je veliki prijatelj sa Antoninom Skalijom, kolegom iz Vrhovnog suda, takođe sjajnim pravnikom, sa kojim se u dosta slučajeva i tumačenju prava nije slagala ni u jednom mišljenju. Antonin je bio konzervativnih pogleda i normativista u poimanju zakona, što se duboko kosilo sa liberalnim i progresivnim pogledima RBG. U američkim pravničkim krugovima stekla je reputaciju nekoga ko ima čvrsta uvjerenja i briljantne pravničke sposobnosti. Takođe, pored stručnog rada, privatno je redovno vježbala i boravila u teretani, čak i u poodmaklim godinama života, a uživala je u operi, književnosti i modernoj umjetnosti.

U Americi je uživala popularnost poput rok zvijezde, prevashodno zbog svojih izdvojenih mišljenja i neslaganja sa određenim konzervativnim odlukama suda. O životu i radu Rut Bejder Ginsburg, borbi protiv diskriminacije i zalaganju za ravnopravnost polova postoji dosta dobar dokumentarac „RBG”, kao i igrani film o istoj temi, pod nazivom „On the Basis of Sex”, sa Felisiti Džouns u glavnoj ulozi. Životna priča sudije Ginsburg je veoma interesantno predstavljena u dokumentarcu, a i sam igrani film je dobrano zasnovan na stvarnim događajima.

RBG su nerijetko u javnosti nazivali modernom superherojkom i nevjerojatnom ženom koja je uspjela da promijeni svijet koristeći svoj mozak, a njene kolege sudije su je prozvale „šampionkom pravde”. U različitim istraživanjima proglašavana je za jednu od najmoćnijih žena na svijetu.

Mnoge generacije pravnika su nadahute njenim poimanjem prava, prava žena, ljudskih prava, rodne jednakosti, borbe protiv diskriminacije, a popriličan broj njih se i upisao na pravne studije gledajući u njoj uzora čiji put bi trebalo slijediti.

Ko će zamijeniti RBG i politički problemi

U Sjedinjenim Američkim Državama Vrhovni sud je glavni tumač Ustava, i često se naziva „prikrivenim zakonodavcem” i „gospodarem” Ustava. Sastoji se od devet članova, a sudije su nepromjenljive dok se „dobro drže”. Sudije imenuje predsjednik Amerike, uz mišljenje i odobrenje Senata. Generalno gledano, američki Ustav je ono što sudije ovog suda kažu da on jeste, te zbog toga svaki predsjednik SAD-a i njegova partija žele da na mjesta sudija dođu ljudi koji imaju slične ideje kao što je njihova politika.

Donald Tramp je do sada imenovao dvoje sudija sa konzervativnim pogledima: Nila Gorsača i Breta Kavanoa. Smrt RBG bi mogla dodatno da izmijeni ideološku ravnotežu u Vrhovnom sudu u kome se do sada nalazilo pet konzervativnjih i četiri liberalnije sudije, a nakon njene smrti bi taj omjer mogao da bude 6-3 u korist konzervativaca.

Veliko pitanje sada ostaje da li će Tramp požuriti sa imenovanjem ili će ono da se odigra nakon novembarskih izbora u SAD. Nacionalni javni radio je u javnost pustio informaciju je nekoliko dana pred smrt RBG svojoj unuci Klari rekla da je njena želja da novi sudija umjesto nje ne bude izabran dok ne dođe novi predsjednik.

Određeni krugovi u SAD smatraju da bi novim imenovanjem sudije od strane Trampa bila dovedena u pitanja različita prava, od reproduktivnih i glasačkih, preko onih vezanih za zaštitu od diskriminacije pa sve do prava imigranata i zdravstvene zaštite. Mijenjanje tih prava bi moglo da konstituiše „pravni pejzaž” u periodu od narednih 30 godina.

Ono što je jasno, i pored trzavica u američkom pravosuđu i politici je to da su Amerika i čitav svijet izgubili jedan od najvećih pravničkih umova u zadnjem stoljeću. Rut je mijenjala poimanje prava i jednakosti, izlagala drugačija mišljenja koja su uticala na revolucinarone promjene u pravu i praksi i postavila temelje za nove generacije boraca za neko bolje i na čovječanskim idealima i ravnopravnosti zasnovano društvo.

Naslovna fotografija: Rest in Peace RBG, [Autor: Gayatri Malhotra, fotografija preuzeta sa: Unsplash]