kontakt@dejanlucka.com

Presuda Karadžiću istjerala na vidjelo mržnju i podjele u BiH

Dejan Lučka | O društvenim i pravnim temama

Presuda Karadžiću istjerala na vidjelo mržnju i podjele u BiH

Presuda Karadžiću istjerala na vidjelo mržnju i podjele u BiH

Izjava koju sam dao za Dnevne novine Euro Blic

Članak je dostupan na sljedećem linku:    
Presuda Karadžiću istjerala na vidjelo mržnju i podjele u BiH


Postavljanje pitanja sudbine Republike Srpske nakon presude Radovanu Karadžiću je samo politička želja i ništa drugo.

To za Srpskainfo kaže ugledni advokat Miodrag Stojanović, odgovarajući na pitanje da li i na koji način na Srpsku može da utiče haška presuda njenom prvom predsjedniku.

Presuda je individualna, ona podrazumijeva ličnu krivičnu odgovornost i presudom se ne postavlja nikakva upitnost Srpske. Ona je međunarodno priznat entitet na osnovu međunarodnog mirovnog ugovora – kaže Stojanović.

Nakon što je Haški tribunal osudio Karadžića na doživotni zatvor, reakcije u BiH bile su oprečne. U RS su Karadžića nazivali herojem ili su isticali da je Haški tribunal politički sud. Iz Sarajeva su stizale takođe različite reakcije – od onih da presuda Karadžiću nije presuda Srbima, do nazivanja Srpske „genocidnom“ tvorevinom i pozivanja na njeno ukidanje, kao što je na Tviteru napisao osnivač Građanskog saveza Reuf Bajrović.

Da li postoji pravni osnov da Srpska ovakve pojedince sudski goni?

Republika Srpska je krenula s izmjenom Krivičnog zakonika u kome je predvidjela da kao zasebno djelo bude takva situacija. U ovom trenutku ne mislim da postoji pravni okvir da se oni krivično gone. To je iznošenje političkog stava, a za političko mišljenje ne može se krivično goniti – smatra advokat Stojanović.

Direktor banjalučkog Centra za ljudska prava Dejan Lučka takođe naglašava da se presuda Karadžiću odnosi isključivo na njega, a ne na Republiku Srpsku, koja je nastala prije građanskog rata u BiH. Takođe, presuda se ne odnosi na srpski narod, koji je kao i bošnjački, hrvatski i svi ostali narodi u BiH, doživio užasna stradanja i patnje u bezumnim međusobnim sukobima.

Lučka podsjeća da je SB UN osnovao Haški tribunal kao „mjeru“ da bi se održali ili vaspostavili mir i bezbjednost.

Međutim, ne vidi se nikakva zasluga ovog suda za sprečavanje krvavog sukoba na području bivše SFRJ, a u toku njegovog postojanja je izbio novi sukob na Kosmetu i desilo se bombardovanje NATO pakta. Čak su određene odluke suda povećavale netrpeljivost i mogle dovesti do mogućeg novog narušavanja mira i bezbjednosti, što je suprotno samoj namjeni ovog suda. Tako da Haški tribunal svakako nije opravdao svoju svrhu i očekivanja od njega, iako je postavio novu stepenicu u međunarodnom krivičnom sudovanju – kaže Lučka za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, reakcije i najave koje ovih dana dolaze sa svih strana govore o tome koliko je podsticanje mržnje dobar instrument za skretanje pažnje sa trenutno loše situacije i života u bivšim jugoslovenskih republikama.

Opravdavanja određenih zločina s jedne strane ili navodi o genocidnosti Republike Srpske i srpskog naroda, pored toga što su maksimalno neutemeljeni i huškački, dovode i do nepotrebnog podsticanja netrepeljivosti i izazivanja novih sukoba. To je stari metod spinovanja, u kome se želi proizvesti koncept konstantnog straha od drugoga i drugačijeg dok se podstiču razlike i rasplamsava mržnja, a za to vrijeme se narod ne bavi lošim stanjem u državi. Dok se ne pomirimo s tim da je rat iza nas i ne počnemo misliti o tome kako da tolerancija, mir i poštovanje prava budu glavne ideje vodilje u budućnosti, tapkaćemo u mjestu i održavati status kvo. Rat se završio prije 24 godine. Krajnje je vrijeme da se o njemu počne pričati u prošlom lošem vremenu koje je iza nas, da se rane zacijele, a da pred sebe stavimo budućnost koja se zasniva na poštovanju komšije, prihvatanju drugačijeg, izgradnji i napretku – zaključuje Lučka.

Zapuštenost duha

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da reakcije u BiH na presudu Karadžiću govore o stanju zapuštenosti duha i potpuno izopačenom vrijednosnom sistemu.

Prve reakcije pokazuju trend koji pratimo u sličnim situacijama u posljednih deset godina. Navija se za sopstvenu etničku grupu. U njoj nema krivih za zločine, imaju samo žrtve. To je politička autističnost gdje se nema ni volje ni razumijevanja za onog drugog. Vrtimo se u tom začaranom krugu – kaže Topićeva.

U konktetnom slučaju, ona primjećuje reakciju koja je ipak drugačija u odnosu na dosadašnje, a to je kako se dan poslije ispoljava nacionalizam koji je dominantan kada se radi o presudama Haškog tribunala.

Život je stao na jedan dan zbog otvaranja šoping centra, pa su čak i reakcije na presudu bile manjeg intenziteta, ostale u sjenci tog velikog događaja koji Banjaluka obilježava – primjećuje Topićeva.


Originalan članak:

Štampano izdanje


Internet izdanje


Naslovna fotografija: Photos from the Appeal Hearing Judgement of Radovan Karadžić on 20 March 2019 , [Autor: UN International Residual Mechanism for Criminal Tribunals, fotografija preuzeta sa: Flickr]