Škola demokratije – Dejan Lučka predavač
Izvještaj – Banjalučki centar za ljudska prava
Članak je dostupan na sljedećem linku: Škola demokratije – Dejan Lučka predavač
U Banjaluci je od 17. do 20. oktobra održana “Škola demokratije” za studente sa prostora bivše Jugoslavije. Škola je održana u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert, Centra za međunarodne odnose Banjaluka i Centra za međunarodne studije Zagreb.
Škola demokratije – referenti
Predavači na ovogodišnjoj Školi demokratije dolazili su iz različitih polja, i pričali su o velikom varijetetu tema iz kojih se sastoji moderno demokratsko društvo. Referenti ili moderatori bili su: Miloš Šolaja, Radomir Nešković, Mladen Nakić, Lidija Čehulić, Gordana Sobol, Đorđe Vuković, Mladen Mirosavljević, Milkica Milojević, Dejan Šajinović, Vlatko Cvrtila, Berto Šalaj, Davor Strika, Vanja Stevanović, Enes Osmančević, Damir Miljević, kao i naš direktor Dejan Lučka.
Dejan Lučka je pričao…
Dejanovo predavanje je nosilo naziv: „A ko su ta, a šta su ta ljudska prava u BiH: BiH vrtlog ljudskih prava -stanje, želje i mogućnosti.“ Direktor Lučka je ispred Banjalučkog centra za ljudska prava pričao o nerazumijevanju ljudskih prava od strane građana Bosne Hercegovine. Istakao je i njihovo nepoznavanje od strane institucija. Zbog neinformisanosti izostaje i poznavanje procedura koje građani trebaju proći pri zaštiti svojih ljudskih prava. Osvrnuo se i na značaj Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve građane BiH.
Dejanova središnja tema predavanja su bili standardi u oblasti zabrane mučenja, slobode izražavanja i okupljanja, poštenog suđenja, vjerskih sloboda i diskriminacije. Govorio je i o značaju Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava za zaštitu ljudskih prava kod nas.
Konkretni slučajevi – a ne apstrakcija
Lučka je sa studentima analizirao i određene predmete. Analizirani su predmeti Rodić i tri ostala protiv Bosne i Hercegovine (2008), Maktauf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine (2013), Kristina Ebrahimian protiv Francuske (2015), Dahlab protiv Švajcarske (2001), Lautsi protiv Italije (2011), Jersild protiv Danske, Pilav protiv Bosne i Hercegovine (2016), Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine (2009) i Zornić protiv Bosne i Hercegovine (2014). Kroz njih je pokušao ukazati na koji način se to krše ljudska prava u BiH. Takođe, oni su poslužili i kao primjeri (dobri i loši) kako bi institucije BiH trebale da otklone kršenje prava.
U toku predavanja se osvrnuo i na konkretne slučajeve koji su se skoro desili. To su premlaćivanje zatvorenika u Kazneno-popravnom zavodu Zenica i maltretiranje navijača Sarajeva od strane policije Zeničko-dobojskog kantona. Pričalo se i o premlaćivanju advokata iz Gradiške Milana Maleševića i aktiviste udruženja građana “Kvart” Nikole Kuridže. Pažnju je izazvao slučaj Lejle Čolak, a spomenuti su i drugi slični slučajevi. O svim navedenim događajima se raspravljalo i komentarisalo u duhu demokratije i slobodne misli.
