Šta sam doček’o da me žena vozi. Tata, bolje je i mama, nego rakija
Izjava koju sam dao za Magazin BUKA
Članak je dostupan na sljedećem linku: Kampanja koja vrijeđa žene iza koje stoji Vlada RS: „Šta sam doček’o da me žena vozi. Tata, bolje je i mama, nego rakija”
Kampanja pod nazivom „Proslavi odgovorno – ako misliš piti, vozač nemoj biti” još je jedna od kampanja koje se provode u RS, a koja na mizogen način prikazuje ženu.
Ovo nije prva, a kako se čini, neće biti ni posljedna reklama u kojoj se žena prikazuje na stereotipan način i u kojoj je prisutan dominantan odnos muškarca prema ženi.
Da situacija bude još gora uz muškarca i ženu učestvuje i lik male djevojčice koja je već od malih nogu naučena da je normalno da je žena nesposobna da vozi automobil i da to čini samo jer je otac (muškarac) pod uticajem rakije. U kampanji u kojoj je naglasak trebao biti na posljedicama vožnje automobila u alkoholisanom stanju možemo vidjeti muškrca koji se na ni malo lijep način odnosi prema svojoj supruzi i u kojoj se u potpunosti pokazuje nepoštovanje prema ženskom rodu.
Ova kampanja je snimljena sa ciljem smanjenja broja pijanih vozača i povećana bezbjednost saobraćaja za vrijeme praznika, a iza nje stoji Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS, Agencija za bezbjednost saobraćaja RS, Auto-moto savez (AMS) RS, Republička uprava za inspekcijske poslove, jedinice lokalne uprave i kompanija „Molson kors“ kao strateški partner.
I niko, baš niko iz svih ovih institucija nije vidio problem u ovim rečenicama: “šta sam doček’o da me žena vozi”, a djevojčica koja sjedi na zadnjem sjedištu dodaje “tata, bolje je i mama, nego rakija”. Niko iz pet republičkih institucija nije reagovao i jedne kompanije, nije rekao „ova reklama ne smije da ide u javnost, ovo nije dobro ponašanje prema ženama, mi ovo ne smijemo podržati“.
Podsjetimo da je prije nešto od više od pola godine završena kampanja Auto moto saveza RS, koja je imala za cilj da se ljudi podstaknu na vezanje pojasa, a simobolično se zvala „Zaveži“. Ona je takođe na pravi način oslikavala balkanski odnos muškarca prema ženi kad joj on kaže: “Zaveži! Dosta priče, veži pojas”.
Banjalučki centar za ljudska prava prije nekoliko dana poslao je molbu za izbacivanje mizoginih poruka iz ove kampanje koje je dostavljeno svima koji stoje iza kampanje „Proslavi odgovorno – ako misliš piti, vozač nemoj biti”.
Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava rekao je da je jedna veoma dobra tema kao što je edukacija građana u vezi sa tim da ne bi trebalo da sjedaju za volan u alkoholisanom stanju obrađena i stavljena u kolosijek stereotipije i omalovažavanja.
Sam video nam govori o tome da je ovo još uvijek društvo u kome određeni stereotipi imaju svoje čvrsto mjesto i da je ono u svojoj osnovi vrlo patrijahalno i negativno paternatilističko. U takvom društvu žene se doživljavaju kao manje vrijedni subjekti, kojima je potrebna neka vrsta zaštite. One mogu obavljati određene poslove, ali ne tako dobro kao muškarci. One mogu zamijeniti muškarce u ’njihovim’ poslovima, ali samo ako muškarci te poslove ne mogu obaviti iz nekog razloga. Takođe, ne treba gubiti iz vida i da je muškarac u ovoj reklami prikazan kao obični šovinista, što je daleko od pravog stanja stvari. Iako je društvo još uvijek dosta patrijahalno, muškarci nisu šovinisti po nekom redu stvari. Ovakve reklame samo doprinose, često i nesvjesnom percipiranju nas samih i društva oko nas, te se tako stereotipi još više uvriježuju u našu svijest i svakodnevicu, rekao je za BUKU Dejan Lučka.
Lučka kaže da su iz Agencije za bezbjednost saobraćaja rekli da je spot napravili sa ciljem da bude šaljivog karaktera, a opet da skrene pažnju da je vožnja u pijanom stanju nedopustiva. Dodaje da je apsolutno dozvoljeno i poželjno da spotovi ove vrste budu oni koji će na neki način „šokirati“ javnost, sve u cilju edukacije građana i njihove bolje zaštite i takve poruke koje se upućuju u javni eter i treba da budu jače u odnosu na svakodnevne reklame. Međutim, ističe Lučka, u njima se ni na koji način ne smiju podsticati mizoginija ili diskriminacija.
Jednostavno, nije potrebno da se sa jednom porukom nište prava drugog ili pojačavaju stereotipi. Ovakav video nije umjetnička sloboda, već vrijeđanje na rodnoj osnovi i stavljanje stereotipa u sredinu reklame. Ukoliko je već bilo potrebno da se priča u ovom klipu vrti oko rodnih uloga, to se moglo uraditi na način da se rodne uloge preispitaju i da se npr. ismije određeni stereotip. U određenim sredinama, kod određenih građana, i među manje i među više obrazovanim ljudima kruži stereotip da su ’žene loši vozači’, ’da se loše snalaze u prostoru’, ’da lošije od muškaraca mogu raditi određene stvari’.Ovakav stav prema ženama je u stvari emanacija i ostatak starih odnosa koji je vijekovima postojao prema ženama, iz onog vremena kada su žene imale veoma malo prava. Ovi stereotipi se, nažalost, često i nesvjesno, onda prebacuju i u javne kampanje čime dolazi do još većeg podsticanja samih stereotipa. Čak i oni građani koji za sebe smatraju da ne robuju predrasudama, znaju da budu baš oni koji ih dograđaju ili oživljavaju, ističe Lučka.
On kaže da se ovakve situacije dešavaju zbog toga što žene još uvijek, na određenim mjestima, nisu prihvaćene kao jednaki članovi društva i smatra se sasvim normalnim da se naglašava neki stereotip u vezi sa ženama, radi slanja određene poruke.
Ti stereotipi idu od onih da se curice trebaju igrati samo sa lutkama, da je žena majka i domaćica, pa tek onda sve ostalo, a nastavljaju se sa tim da žene ne mogu raditi jednako dobro kao i muškarci. I to se normalno koristi u javnom prostoru. Žene se većinom prikazuju ili kao majke, ili kao dobre supruge, ili kao dobre domaćice, ili u skorašnje vrijeme kao cool starlete. Veoma rijetko one su prikazane kao naučnice, inženjerke ili direktorke, rekao je za naš portal Lučka.
Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banjaluka rekla je da je veoma loše da se kontinuirano koriste isti rodni stereotipi od strane institucija Vlade Republike Srpske u kampanjama koje imaju za cilj da obrazuju građane o štetnim posljedicama neodgovornog ponašanja u saobraćaju.
Naročito ukoliko znamo da Vlada Republike Srpske u svom sistemu već šesnaest godina ima Gender centar, koji između ostalog, ima i mandat da pruža stručnu i savjetodavnu pomoć drugim institucijama i time i spriječi promovisanje rodnih stereotipa, mizoginije i diskriminacije. Kampanja time govori da institucije Vlade nisu spremne za društvene promjene, prihvataju, promovišu i koriste stereotipne slike o ženama kao poželjne i ’edukativne’, kaže za BUKU Aleksandra Petrić.
Ona smatra da autori kampanje nisu uopšte razmišljali o uticaju poruke koja se kampanjom prenosi, već iznova recikliraju „humoristični“ ton da zainteresuju, nasmiju širu populaciju.
Po principu, to će ljudima biti sigurno zabavno, pričaće o tome, idemo to. Koriste formu skeča kako bi obrazovali javnost o bitnom problemu vožnje u pijanom stanju, istovremeno minimizirajući problem duboko ukorijenjene potčinjene uloge žena u društvu i porodici, što je većini prihvatljivo, jer smo ’svi već na to navikli da su žene nesposobne, loše i žrtve…’ Čak i djeca misle tako, na što ukazuje i ’scenario’ spota u kojem djevojčica zaključuje da je bolje i da mama vozi nego da vozi alkohol. Žena je objekat za postizanje višeg i važnijeg cilja, manje zlo od alkohola, pojašnjava Aleksandra P.
Ona kaže da se vrtimo u istom krugu, jer ne postoji kontrola, nema sankcija niti interesa vladinih institucija da se sistemski uredi i kazni promovisanje mržnje, stereotipa i diskriminacije u reklamiranju. Aleksanda dodaje da nama marketing kontrolišu običaji, kafanski dogovori i loš humor umjesto društvene odgovornosti.
Da bi se situacija promijenila i da bi se razbili stereotipi prema ženama koji su kod nas dominantni Aleksandra kaže da je kontinuirano pisanje i reagovanje medija dragocjeno, jer doprinosi obrazovanju građana i građanki da diskriminaciji i stereotipima bilo koje vrste nema mjesta u reklamama.
Osim toga, situacija se može promijeniti i odgovornim ponašanjem vladinih institucija koje trebaju biti dobar a ne loš primjer, i početi od ozbiljnog shvatanja pitanja zaštite od rodne diskriminacije u svakom kontekstu. Apsurdno je da postoji čitav niz zakona koji regulišu zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije i nasilja i oni se uporno ignorišu, pa i od institucija koje su ih usvojile“, rekla je naša sagovornica.
Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske rekli su da im niti jednog momenta nije bio cilj da odnos prema ženama bude stereotipan i mizogen. Agencija je istakla da je ugovorom sa RTRS-om definisano emitovanje spota do kraja januara, te u ovom momentu nisu u mogućnosti obustaviti emitovanje spota, ali da u narednom periodu ne planiraju korištenje spota u kampanjama za „Alkohol“.
Takođe, u Agenciji su naveli da će voditi računa da u budućim spotovima koje budu radili za kampanje ne bude diskriminacije bilo koje vrste.
Na kraju se nadamo se će oni koji budu realizovali buduće kampanje ove primjere uzeti kao loše, kao primjere koji se ne bi trebali ponavljati, jer vladine institucije trebale bi da rade na suzbijanju diskrimancije nad ženama, a ne da sami budu kreatori iste.