Dejan Lučka | O društvenim i pravnim temama
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 18. januara ove godine utvrdio da je kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj u skladu sa Ustavom BiH, kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno članovima u Ustavu i Evropskoj konvenciji kojima je propisana sloboda izražavanja.
Kako se u javnom diskursu opet priča o „protjerivanju” Visokog predstavnika, „rasizmu” u njegovim odlukama, novom ratu, „grobaru” BiH, „aparthejdu”, naoružavanju uz desetine drugih dosjetki komentatora, pokušaću da odgovorim na pitanja šta je uopšte uloga Visokog predstavnika i da li on smije da djeluje mimo želja političara u BiH, da li se njegove odluke mogu poništiti i gdje je demokratija u svemu tome, u skladu sa mojim shvatanjima prava koje je ovdje u pitanju.
Direktna demokratija predstavlja neposredno, odnosno direktno odlučivanje od strane građana i građanki u jednoj državi o pitanjima koja su od javnog značaja. U odlučivanju putem direktne demokratije ne postoje posrednici između naroda koji odlučuje i donošenja odluke
Kada pričamo o BiH rodno senzitivan jezik je apsolutno neophodan u njenoj pravnoj stvarnosti. Prije svega, to je jedna kockica u nizu kojom se može uticati na uklanjanje rodnih stereotipa pri ostvarivanju prava i obaveza, društvenih i kulturnih obrazaca, običaja i prakse koje su upravo zasnovane na rodnim stereotipima. Sljedstveno tome, vremenom treba da dođe i praktično uklanjanje diskriminacije na osnovu pola, odnosno roda i drugih ličnih svojstava.
Neophodno je izvršiti reformu Ustava BiH, kroz njegove izmjene, prvenstveno kada su u pitanju ljudska prava i slobode građana. Potrebno je kroz ustavne promjene usaglasiti najviši propis u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim standardima ljudskih prava i u njega ugraditi detaljna definisanja pravâ, proširiti spektar priznatih prava na ona iz socijalne, zdravstvene i porodične sfere, i osigurati jednako i ravnopravno primjenjivanje prava na cijeloj teritoriji države.
