Uče o demokratiji, ali je ne žive
Izjava koju sam dao za Dnevne novine Euro Blic
Članak je dostupan na sljedećem linku:
Uče šta je demokratija, ali je ne žive. Istažujemo koliko je obrazovanje uticalo na demokratičnost mladih u BiH
Mladi u Bosni i Hercegovini već dvadesetak godina uče o tome šta je to demokratija, ali je i dalje slabo poznaju, a još manje žive. Većina ih izlazi na izbore i glasa, ali njihov demokratski angažman tu prestaje.
To što se demokratija i ljudska prava u srednjim školama izučavaju gotovo 20, a u osnovnim školama desetak godina, nije dovoljno da bi je mladi u BiH razumjeli i usvojili te vrijednosti, jer istovremeno žive u samo formalno demokratskom društvu, ističu stručnjaci.
– Ključ je u tome da ne možete nabubati ili naučiti napamet demokratiju. Da bismo pravili demokratsko društvo i sami bili demokrate, najprije moramo razumjeti te demokratske vrijednosti. A naše nasljeđe je duboko autoritarno i mi nismo naučeni da mislimo i da promišljamo, a demokratija se mora promišljati i misliti. Mi smo naučeni da budemo dobri poslušnici, da ćutimo, klimamo glavom, te da imamo vođu kojeg ćemo izdizati do idolopoklonstva – kaže politički analitičar Tanja Topić.
Nije dovoljno, kaže ona, da demokratiju imamo samo u obrazovnom sistemu, već se vrijednosti demokratije moraju živjeti.
– Kod učenja demokratije, nije dovoljno samo je učiti u školama, već je neophodan angažman cjelokupne zajednice, a to znači i korjenitu promjenu dosadašnje svijesti, koja bi obuhvatila sve sfere društva i uključila sve aktere, od politike, slobodoumnih intelektualaca, umjetnika, akademske i intelektualne zajednice, nevladinog sektora. To zahtjeva jako puno vremena i očigledno je proces koji će kod nas trajati možda i još narednih 20 godina – kaže Topić, koja je i šef banjalučke kancelarije Fondacije Fridrih Ebert.
I Studija o mladima u BiH, koju je nedavno objavila ova organizacija, potvrđuje da mladi u BiH nisu usvojili demokratske vrijednosti, te da su još skloni autoritarnim oblicima vladavine i traže vođu čvrste ruke. Naime, iako smatraju da je demokratija dobar oblik političkog uređenja i preko 90 odsto njih podržavaju postojanje prava glasa, više od trećine ispitanika u ovom istraživanju bi pod određenim uslovima preferiralo autoritarnu vladavinu.
– To je zato što su mladi u BiH čuli o demokratiji, ali se s njom nisu sreli i zato što je nemaju u iskustvu, nisu u stanju ni da se njome koriste. A kako će se i koristiti onim čega nema?! Mi ovdje živimo u atmosferi koja nije istinska, nego pseudodemokratija. Demokratiju ovdje postoji samo u verbalnom prostoru. Ljudi se pozivaju na to, stranke su nazvane tako, ali samo zato da bi nas blefirali i varali, a praktično smo što daleko od nje – objašnjava sociolog Esad Bajtal.To da mladi nisu u praksi demokratični, ističe on, pokazuje i to što na pobunama ili protestima na kojima se građani okupljaju da izraze nezadovoljstvo i da iskoriste svoje demokratsko, ljudsko i civilizacijsko pravo, ima najmanje mladih.
– Nigdje oko nas ne vidite demokratiju kao mogućnost ljudskog ispoljavanja borbe za svoja prava, egzistenciju, dostojanstvo. Gdje je demokratija u životu, na ulici? Na to stranke nemaju odgovor, odnosno imaju ga kroz policijske, sudske i druge represije nad građanima – kaže Bajtal, dodajući da takva iskustva mlade mogu samo da prestraše, pasiviziraju i gurnu u apatiju, te da se upravo to i događa.
Stručnjaci ističu i da formalno u BiH postoje demokratski izbori, ali da građani u suštini ne odlučuju, dok mladi na izbore izlaze u malom broju, jer ih vode parole nezainteresovanosti i nemogućnosti promjene i maksime “svi su isti” ili “ionako su izbori pokradeni”.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka ističe i da izučavanje demokratije i ljudskih prava daje određene rezultate kod pojedinaca, ali da nije doveo do većeg stepena političke i demokratske kulture kod mladih i do njihovog boljeg poznavanja prava i dužnosti.
– Predmet kao što je demokratija i ljudska prava treba da postoji, kao što u osnovnim i u srednjim školama treba da se izučavaju osnovna prava, građanska kultura i generalno građansko obrazovanje. Međutim, ti predmeti ne treba da predstavljaju učenje definicija napamet, već praktično pokazivanje đacima šta znači biti građanin u demokratiji, kaže Lučka, dodajući i da današnji mladi demokratiju uglavnom gledaju samo kao floskulu, o kojoj im pričaju teoretske i “šuplje” priče u školama, radionicama i u medijima.
Prebacivanje predmeta u deveti razred
Ako se prihvati prijedlog više škola i Pedagoškog zavoda RS, predmet demokratija bi se u osnovnim školama u Srpskoj od iduće godine mogao izučavati u devetom, umjesto u šestom razredu. Predlagači smatraju da je taj predmet primjereniji starijem uzrastu učenika, ali i da bi se time napravila manja pauza između izučavanja ove materije u osnovnoj i srednjoj školi. Ideja je da sadašnji učenici petog razreda demokratiju dobiju kada dođu u deveti razred, a u međuvremenu da se ona izučava kao sekcija.